Presiza duni atu tau
iha akontesimento istoriku sira, kronolojia ida ne’e, ne’ebe loke
dalan ba asinatura ba akordu hirak iha loron 5 fulan maio tinan 1999,
no akontesimentu hirak ne’ebe mosu hafoin rezultado konsulta popular nian fo sai, hodi alkansa, iha loron 5 fulan maiu tinan 2000, iha indepedensia Timor-Leste nian nu'udar Nasaun.
durante sekulu haat Timor-Leste sai kolonial portugues nian, situasun ne'ebe muda ho invansaun ba teritoriu ne'e husi forsa indonesia nian iha lororon 7 fulan Dezembro tinan 1975, no ho promulgasaun ba integrasaun Timor-Leste nian ba indonezia, nu'udar ninia provinsia ba dala ruanulu resin hitu (27), iha loron 17 fulan julho tinan 1976, husi presidente suharto.
Durante periudo okupasaun nian, forsas armadas indonezia nian komete violensaun diretus umanus ne'ebe bo'ot hasoru populasaun, ssei faktu ne'e hetan atensaun husi komunidade internasional iha tinan barak nia laran.
Xanana Gusmao, Nu'udar lider restensia Timor oan sira nian hahu husi tinan 1979, hetan kaptura iha loron 20 fulan novembru tinan 1992 no hetan sentensa ne'e muda fali ba prizaun tinan 20 nian. maske hetan sentensa ida ne'e, Xanana Gusmao sei kontinua nafatin nu'udar komandu no simbolu esperansa luta ba indepedesnsiaTimor-Leste nian, husi prizaun sipinang. nia ativu nafatin hodi apela kalma no resistensia liu husi dalan dame, ida ne'e foti a'as kedas naran no perfil Resistensia Timor Oan sira nian iha komunidade internasional.
Destino Timor-Lestenian tuir mai muda derepente deit tamba dezemvolvimento iha sena politika internasional nian, relasiona ho rezime Suharto nian ne'ebe monu.
Diskusaun hirak entre indonzia no Portugal, ne'ebe hahu iha fulan jullu tinan 1983, husi protesaun sekretario jeral Nasoens Unidas nian, durante tinan sanulu resin nian laran la hetan progresu ne'ebe bo'ot. Tomada de Pose ba sekretariau foun, Kofi Anan lori determinasaun foun ida ba esforsu nasoens unidas nian, ho faktu Bispo Ximenes Belo no Jose Ramos Horta, portavoz resistensia Timor-Leste nian simu premiu novel Paz nian, iha Tinan 1996, hamosu interese no presaun ne'ebe bo'ot husi komunidade internasional ba kestaun Timor-Leste nian.
Iha fulan Jullu tinan 1997 eis presidente Afrika du Sul, Nelson Mandela, vizita Xanana Gusmao iha prizaun, hodi kontribui ba Timor-Leste nian kestaun liu husi dalan internasional sai momos liu tan.
Presidente Suharto no susesor, presidente Habibi, deklara katak nia prepara hela atu fo ba Timor-leste Autonomia autonomia ida bo'ot liu. iha kontinuasaun husi abertura foun ida ne'e, iha tinan 1998 nia rohan, primeiro ministru Australia nian, jonh howard, haruka surat ida ba presidente Habibi hodi husu ba indonezia atu konsidera Timoroan sira nia hakarak ba autodeterminasaun.
forma konsellu Nasional da Resistensia Timorense (CNRT), tuir lideransa XananaGusmao nian, Hetok halo movimentu ba indepedensia nian hetan unidade liu tan, hodi nune'e kria kondisaun hirak ne'ebe mak presiza hodi loke dalan negosiasaun no tuir mai asina akordu lorron 5 fulan maiu nian, entre Governo portugal no Governo Indonezia nian konaba definisaun husi modelu konsulta popular nain.
INTERFER to'o, iha fulan setembru, hanesan hodi fo resposta ba violensia ne'ebe mosu hafoin rejultadu ofisial konsulta popular nian fo sai iha fulan outubro tinan 1999 iinvazaun indonezia nian remata hanesan lolos bainhira nia hahu:violensia no ran.
Ho inisiu tinan 1999 UNTAET (Adminstrasaun Tranzitoria Nasoens Unidas nian iha Timor-Leste) halo konta ba administrasaun iha teritorio ne'e, situasaun tuir ami muda dadauk ona wainhira estabelese tiha konsellu Nasional (Kompostu husi representante husi segmento oioin husisociedade Timor nain) ne'ebe regulamento kriasaun ba Gabinite tranzisaun nian, ne'ebe forama husi lider Timoroan sira no representante sira UNTAET nian.
konsulta Popular liu tiha tinan rua iha loron 30 fulan agostu 2000,Timoroan sira fila fali ba kaixa votasaun ba dala ida ne'e atu hili membru asembleia konstituente nian sira ne'ebe sai hanesan atual eleitoral demokratiku ba dala uluk iha teritoriu ne'e
Nune'e asembleia konstituente subtitui Gabinite Tranzisaun nian Nu'udar orgaun dahuluk timor nian ne'ebe sai hanesan responsavel ba administrasaun iha teritoriu ne'e no iha sensaun plenaria iha loron 22 fulan marsu tinan 2002, aprova no dekreta konstituisaun republika Timor-Leste.
Iha Loron 20 fulan maiu tinan 2005 loron ne'ebe sei hela metin iha Historia, Timor-Leste sai Nasaun Indepedente ida Xanana Gusmao Nu'udar ninia Presidente
Iha
loron haat fulan-setembru 1999, data ida ne’ebé hanoin hikas fali
timoroan barak, husi loron ida ne’ebé mak Komisaun ONU
(Organizasaun Nasaun Unida) fó sai rezultadu referendu, ne’ebé ho
votus 78,5% a favor husi ukun rasik-aan Timor-Leste nian.
durante sekulu haat Timor-Leste sai kolonial portugues nian, situasun ne'ebe muda ho invansaun ba teritoriu ne'e husi forsa indonesia nian iha lororon 7 fulan Dezembro tinan 1975, no ho promulgasaun ba integrasaun Timor-Leste nian ba indonezia, nu'udar ninia provinsia ba dala ruanulu resin hitu (27), iha loron 17 fulan julho tinan 1976, husi presidente suharto.
Durante periudo okupasaun nian, forsas armadas indonezia nian komete violensaun diretus umanus ne'ebe bo'ot hasoru populasaun, ssei faktu ne'e hetan atensaun husi komunidade internasional iha tinan barak nia laran.
Xanana Gusmao, Nu'udar lider restensia Timor oan sira nian hahu husi tinan 1979, hetan kaptura iha loron 20 fulan novembru tinan 1992 no hetan sentensa ne'e muda fali ba prizaun tinan 20 nian. maske hetan sentensa ida ne'e, Xanana Gusmao sei kontinua nafatin nu'udar komandu no simbolu esperansa luta ba indepedesnsiaTimor-Leste nian, husi prizaun sipinang. nia ativu nafatin hodi apela kalma no resistensia liu husi dalan dame, ida ne'e foti a'as kedas naran no perfil Resistensia Timor Oan sira nian iha komunidade internasional.
Destino Timor-Lestenian tuir mai muda derepente deit tamba dezemvolvimento iha sena politika internasional nian, relasiona ho rezime Suharto nian ne'ebe monu.
Diskusaun hirak entre indonzia no Portugal, ne'ebe hahu iha fulan jullu tinan 1983, husi protesaun sekretario jeral Nasoens Unidas nian, durante tinan sanulu resin nian laran la hetan progresu ne'ebe bo'ot. Tomada de Pose ba sekretariau foun, Kofi Anan lori determinasaun foun ida ba esforsu nasoens unidas nian, ho faktu Bispo Ximenes Belo no Jose Ramos Horta, portavoz resistensia Timor-Leste nian simu premiu novel Paz nian, iha Tinan 1996, hamosu interese no presaun ne'ebe bo'ot husi komunidade internasional ba kestaun Timor-Leste nian.
Iha fulan Jullu tinan 1997 eis presidente Afrika du Sul, Nelson Mandela, vizita Xanana Gusmao iha prizaun, hodi kontribui ba Timor-Leste nian kestaun liu husi dalan internasional sai momos liu tan.
Presidente Suharto no susesor, presidente Habibi, deklara katak nia prepara hela atu fo ba Timor-leste Autonomia autonomia ida bo'ot liu. iha kontinuasaun husi abertura foun ida ne'e, iha tinan 1998 nia rohan, primeiro ministru Australia nian, jonh howard, haruka surat ida ba presidente Habibi hodi husu ba indonezia atu konsidera Timoroan sira nia hakarak ba autodeterminasaun.
forma konsellu Nasional da Resistensia Timorense (CNRT), tuir lideransa XananaGusmao nian, Hetok halo movimentu ba indepedensia nian hetan unidade liu tan, hodi nune'e kria kondisaun hirak ne'ebe mak presiza hodi loke dalan negosiasaun no tuir mai asina akordu lorron 5 fulan maiu nian, entre Governo portugal no Governo Indonezia nian konaba definisaun husi modelu konsulta popular nain.
INTERFER to'o, iha fulan setembru, hanesan hodi fo resposta ba violensia ne'ebe mosu hafoin rejultadu ofisial konsulta popular nian fo sai iha fulan outubro tinan 1999 iinvazaun indonezia nian remata hanesan lolos bainhira nia hahu:violensia no ran.
Ho inisiu tinan 1999 UNTAET (Adminstrasaun Tranzitoria Nasoens Unidas nian iha Timor-Leste) halo konta ba administrasaun iha teritorio ne'e, situasaun tuir ami muda dadauk ona wainhira estabelese tiha konsellu Nasional (Kompostu husi representante husi segmento oioin husisociedade Timor nain) ne'ebe regulamento kriasaun ba Gabinite tranzisaun nian, ne'ebe forama husi lider Timoroan sira no representante sira UNTAET nian.
konsulta Popular liu tiha tinan rua iha loron 30 fulan agostu 2000,Timoroan sira fila fali ba kaixa votasaun ba dala ida ne'e atu hili membru asembleia konstituente nian sira ne'ebe sai hanesan atual eleitoral demokratiku ba dala uluk iha teritoriu ne'e
Nune'e asembleia konstituente subtitui Gabinite Tranzisaun nian Nu'udar orgaun dahuluk timor nian ne'ebe sai hanesan responsavel ba administrasaun iha teritoriu ne'e no iha sensaun plenaria iha loron 22 fulan marsu tinan 2002, aprova no dekreta konstituisaun republika Timor-Leste.
Iha Loron 20 fulan maiu tinan 2005 loron ne'ebe sei hela metin iha Historia, Timor-Leste sai Nasaun Indepedente ida Xanana Gusmao Nu'udar ninia Presidente
Harrah's Las Vegas casino site review & registration bonus
BalasHapusThe casino has a large selection of online slots, table games, and poker luckyclub.live games. You'll find a huge variety of blackjack, roulette, Rating: 4 · Review by LuckyClub
Review: The 8 Best Pokies in Canada
BalasHapusRead the review of 8 bet365 korea Best Pokies in 에밀리 벳 리 카즈 Canada. Check 마이크로 게이밍 out our 슬롯머신 무료 unbiased review of the 8 best 실시간 배당 casinos for Canadian players.
A gambling game, one of the most prominent ideas in the history of
BalasHapusThe famous gambling 천안 출장안마 game: The 안동 출장안마 Wheel 영주 출장샵 of 문경 출장안마 Fortune, created by William Hill in 1883, is one of the 순천 출장마사지 most popular casino games